Polipektomija

Iako polipi najčešće nisu maligni, mogu izazvati neprijatne simptome, a ponekad predstavljaju i prepreku za začeće.

Šta je polipektomija

Polipektomija je minimalno invazivna ginekološka procedura kojom se uklanjaju polipi – benigne izrasline sluzokože koje se najčešće javljaju u materici (endometrijumu) ili na grliću materice (cerviksu)

Sam zahvat se obično izvodi u kratkotrajnoj anesteziji i traje relativno kratko, a cilj je da se pacijentkinji obezbedi olakšanje simptoma i smanji rizik od ponovne pojave problema.

Najčešći tipovi polipa u ginekologiji

U ginekološkoj praksi najčešće se sreću:

  • Endometrijalni polipi koji nastaju na sluznici materice i mogu dovesti do nepravilnih krvarenja ili otežanog začeća.

  • Cervikalni polipi koji se formiraju na grliću materice, a pacijentkinje ih često primete zbog pojačanog sekreta ili kontaktnih krvarenja.

  • Polipi u vagini se ređe javljaju, ali se mogu javiti i izazivati nelagodnost ili infekcije.

Pravovremeno uklanjanje ovih polipa je važno ne samo zbog ublažavanja simptoma, već i zbog isključenja malignih promena, koje se u retkim slučajevima mogu javiti.

Kada se preporučuje uklanjanje polipa

Polipektomija se preporučuje kada polipi izazivaju tegobe ili kada postoji rizik da naruše reproduktivno zdravlje. Iako su u većini slučajeva benigni, njihovo prisustvo može značajno uticati na kvalitet života pacijentkinje.

Najčešće indikacije za uklanjanje polipa su:

Abnormalna vaginalna krvarenja

Obilna, produžena ili nepravilna krvarenja između ciklusa.

Krvarenje posle odnosa ili ginekološkog pregleda

Polipi mogu mehanički sprečiti implantaciju embriona ili otežati prolaz spermatozoida

Iako retko, histopatološka analiza nakon uklanjanja polipa je ključna da bi se isključile maligne promene

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza polipa u ginekologiji postavlja se kombinacijom kliničkog pregleda i savremenih dijagnostičkih metoda. Pravovremena dijagnostika je ključna jer omogućava tačno razlikovanje polipa od drugih promena na sluznici materice ili grlića.

Najčešće metode otkrivanja polipa su:

  • Ginekološki pregled – prvi korak u otkrivanju promena. Kod cervikalnih polipa lekar ih može uočiti direktno tokom pregleda.
  • Ultrazvučni pregled (transvaginalni ultrazvuk) – omogućava detaljan uvid u stanje endometrijuma i otkrivanje polipa u materici.
  • Sonohisterografija – ultrazvuk uz prethodno ubrizgavanje fiziološkog rastvora u matericu, što daje još jasniju sliku unutrašnjih promena.
  • Histeroskopija – najpouzdanija metoda za dijagnostiku i istovremeno uklanjanje polipa. Omogućava lekaru da direktno pregleda unutrašnjost materice i precizno ukloni polip.

Uloga histeroskopije u otkrivanju polipa

Histeroskopija se danas smatra zlatnim standardom za otkrivanje i lečenje polipa endometrijuma. Radi se o postupku u kojem se tankim optičkim instrumentom – histeroskopom – ulazi u unutrašnjost materice i vizuelno identifikuju sve promene.

Prednosti histeroskopije su:

  • precizna i sigurna dijagnostika,

  • mogućnost istovremenog uklanjanja polipa,

  • brži oporavak u poređenju sa klasičnim kiretažama,

  • minimalno invazivan pristup, sa malim rizikom od komplikacija.

Zahvaljujući ovim karakteristikama, histeroskopija je prva preporuka kod pacijentkinja koje imaju simptome ili kod kojih postoji sumnja na polipe endometrijuma.

Uzroci i faktori rizika za nastanak polipa

Iako se tačan mehanizam nastanka polipa još uvek u potpunosti ne razume, poznato je da određeni hormonski i životni faktori povećavaju rizik od njihovog razvoja.

Najčešći faktori rizika uključuju:

  • Hormonske promene – naročito povećan nivo estrogena u odnosu na progesteron.

  • Starosna dob – polipi su češći kod žena u perimenopauzi i menopauzi.

  • Neplodnost i poremećaji ovulacije – često su udruženi sa hormonskom neravnotežom.

  • Prekomerna telesna težina i metabolički poremećaji.

  • Upotreba određenih lekova (npr. tamoksifen kod pacijentkinja sa karcinomom dojke).

  • Genetska predispozicija – u pojedinim porodicama polipi se javljaju češće.

Razumevanje ovih faktora pomaže lekarima u proceni rizika, ali i pacijentkinjama u pravovremenom reagovanju kada se jave prvi simptomi.

Tok zahvata polipektomije

Polipektomija je kratak i minimalno invazivan zahvat koji se izvodi u kontrolisanim uslovima i najčešće traje od 15 do 30 minuta. Zahvat podrazumeva uklanjanje polipa sa sluznice materice ili grlića uz pomoć specijalnih instrumenata.

Najčešće se izvodi histeroskopski, što znači da lekar tankom optičkom kamerom ulazi u unutrašnjost materice i precizno uklanja polip. Ova metoda se smatra najbezbednijom i najefikasnijom.

Postupak obično uključuje:

  1. Kratku pripremu pacijentkinje i primenu anestezije (lokalne ili opšte, u zavisnosti od slučaja).

  2. Uvođenje histeroskopa u matericu.

  3. Vizuelizaciju i precizno uklanjanje polipa.

  4. Slanje uklonjenog tkiva na histopatološku analizu, kako bi se potvrdila priroda polipa.

Rizici i komplikacije

Polipektomija se smatra bezbednom i rutinskom procedurom, ali kao i kod svake medicinske intervencije, postoje potencijalni rizici. Veoma su retki, ali je važno da pacijentkinje budu informisane:

  • Blago krvarenje ili pojačan sekret nekoliko dana nakon zahvata.

  • Infekcija – ređa komplikacija, obično se sprečava primenom antibiotika po preporuci lekara.

  • Povreda materične sluznice ili grlića – minimalan rizik, naročito kod histeroskopske metode.

  • Ponovna pojava polipa – kod manjeg broja žena polipi se mogu vratiti, pa su redovni pregledi važni.

Uprkos ovim mogućnostima, prednosti polipektomije daleko prevazilaze rizike, naročito kada se izvodi u specijalizovanim ginekološkim ustanovama.

Polipektomija i trudnoća

Polipi mogu biti značajna prepreka za ostvarenje trudnoće, naročito ako se nalaze u šupljini materice i ometaju implantaciju embriona. Zato se polipektomija često savetuje kod parova koji se suočavaju sa neplodnošću.

Prednosti uklanjanja polipa kod žena koje planiraju trudnoću:

  • povećava se šansa za prirodno začeće,

  • poboljšava se uspeh postupaka asistirane reprodukcije (IVF),

  • smanjuje se rizik od spontanih pobačaja izazvanih mehaničkom smetnjom.

Mnoge pacijentkinje nakon polipektomije uspešno ostaju u drugom stanju u kratkom vremenskom periodu.

Preventivni pregledi i praćenje

Redovni ginekološki pregledi su najbolji način da se polipi otkriju i uklone na vreme. I nakon uspešne polipektomije preporučuje se:

  • kontrolni ultrazvuk u periodu od 2–4 nedelje nakon intervencije,

  • godišnji ginekološki pregledi,

  • vođenje računa o hormonskom balansu i opštem zdravlju.

Na ovaj način smanjuje se rizik od ponovne pojave polipa i održava dugoročno reproduktivno zdravlje.

Na pravom ste mestu

Zakažite pregled

U Intermedicus Bis možete obaviti detaljnu dijagnostiku i bezbolno uklanjanje polipa uz savremene metode i maksimalnu sigurnost.

Zakažite svoj ginekološki pregled danas i rešite problem na vreme.

Kontakt informacije

Bulevar Zorana Đinđića 45 i

Kliknite za poziv